Temperatura boje je karakteristika vidljive svjetlosti koja ima važnu primjenu u rasvjeti ali i u drugim granama. Više temperature boje (5000 K ili više) su “hladne” (zeleno-plave) boje, a boje sa nižim temperaturama (2700-3000 K) su “tople” (žuto-crvene) boje.

Temperatura boje je karakteristika vidljive svjetlosti koja ima važnu primjenu u rasvjeti ali i u drugim granama.
Više temperature boje (5000 K ili više) su “hladne” (zeleno-plave) boje, a boje sa nižim temperaturama (2700-3000 K) su “tople” (žuto-crvene) boje.

Kategorizirane temperature boja različitih izvora svjetlosti:
1700 K (Kelvina) plamen šibice
1850 K plamen svijeće
2700-3300 K Klasična žarulja
3400 K Studijske svjetiljke i sl.
4100 K Mjesečina, ksenon žarulja
5000 K “Nebo” – dnevna svjetlost
5500-6000 K “Nebo” – tipična dnevna svjetlost, elektronička bljeskalica
6500 K Dnevna svjetlost kod naoblake
9300 K CRT monitor

Napomena: Ove temperature su samo približne.

Zbog standarda prema kojem se izvori svjetlosti uspoređuju, temperaturu boje toplotnog zračenja iz idealno crnog grijačeg elementa je definirana kao jednaka svojoj tepmeraturi na površini u Kelvinima.

Rasvjeta u arhitekturi
Za rasvjetu interijera građevina, često je važno uzeti u obzir temperaturu boje svjetlosti koja se koristi. Na primjer, toplija svjetlost (tj. niža temperatura boje) se često koristi u javnim prostorima za poticanje opuštanja, a hladnije (tj. viša temperatura boje) svjetlo se koristi u uredima. S obzirom da je znanstveno dokazano kako slaba svjetlost može povećati stres, kao i prouzročiti sindrom bolesne zgrade, mnoge vladine agencije imaju određene kriterije koji se moraju ispuniti vezano uz boju i jačinu svjetla.